Petak, 13. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

Oživljena univerzalna poruka »Ispita savjesti«

05.02.2020. 17:45


Prema eseju »Ispit savjesti« Tina Ujevića, glumac Robert Kurbaša jučer je u velikoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta, odigrao istoimenu monodramu u kojoj je isprepleo prozno-poetske tesktove Tina Ujevića u koloplet, ili kako sam glumac kaže u dramski kolaž u kojem je glavna okosnica ispitivanje savjesti.
Zadarska izvedba koja je bila namijenjena široj publici, okupila je veliki broj učenika i studenata koji su vidno uživali u Kurbašinoj glumi koja je približila stihove, ali i filozofska razmišljanja jednog od najimpozantnijih pjesnika iz razdoblja hrvatskog postmodernizma.
Predstava kroz cijeli svoj tijek trajanja, implicirala je borbu sa samim sobom, ali i dijalog sa vlastitom savješću. Teme kojih se Kurbaša doticao kroz interpretaciju Ujevićevih stihova tjerala su na razmišljanje ali i na preispitivanje vlastitog bitka, smisla ali i pravih vrijednosti. Nakon predstave, glumac se pridružio okruglom stolu, odnosno razgovoru s publikom, u programu Kava s glumcem, u kojem je jasno rekao:


Odmah osjeti publiku
-Afinitet prema Ujeviću proizlazi iz njegove originalnosti prozne poezije koja se može prikazati na ovaj način kroz monodramu, istaknuo je glumac te nadodao da se u praksi rijetko susreće ovakva organizacija susreta sa glumcem na kavi koja omogućuje direktan kontakt i dijalog između publike i glumca a što je jako dobro, zaključio je Kurbaša.
Glumac je otvoreno priznao da na samom početku izvedbe osjeti publiku i da odmah zna s kim ima posla u toku predstave. Iako je glumac pohvalio publiku, a ponajviše mlade koji su pogledali njegovu monodramu, ipak je istaknuo da ovu monodramu više voli izvoditi pred nešto starijom publikom samo zato jer praćenje ove predstave traži određenu zrelost i sposobnost razumijevanja.


»Ovo je zlatna prilika za učenike da dožive poeziju na jedan sasvim drugi način i u u jednom drugom ambijentu. Ja mogu poeziju Tina Ujevića ispredavati dobro, ili manje dobro, ali kad se poezija doživi na ovaj način kroz glumačku interpretaciju to je nešto sasvim drugo
Ivica Ušljebrka




-Iskreno, ne volim igrati ovu predstavu pred djecom osnovnoškolskog uzrasta, ali ni pred učenicima prvih i drugih razreda srednjih škola, priznao je Kurbaša, ističući kako obožava monodramu odigrati pred učenicima trećeg i četvrtog razreda Gimnazije, iz razloga što predstava traži dosta zrelosti, jer da se u njoj sve vrti oko unutarnjeg čovjeka i njegovog života, zaključio je Kurbaša.
Da bi se Ujevića razumjelo, potrebno je kako glumac kaže ući u njegove dubine, jer su one univerzalne i neovisne o rasi ili spolu, te su njegove istine o kojima on piše vječne i oplemenjuju svakog čovjeka, te ga čine boljim.


Ujević nudi rješenja
Kako bi ušao u bit Ujevićevih stihova, i općenito njegovog književnog stvaralaštva, glumac se s Ujevićevim opusom družio punih šest mjeseci nakon čega je posebno značenje dao eseju »Ispit savjesti« od kojeg je na kraju napravio istoimenu predstavu koju izvodi od 2000. godine.
-Ujević je specijalac na području duhovnosti i religije koji je znao to pretočiti u predivne rečenice, a što je najveća odlika pisca i pjesnika, međutim to nije sve, jer Ujević nudi rješenja koja su preuzeta iz kršćanstava i istočne filozofije, objasnio je Kurbaša te je je istaknuo potrebu uloženog vremena koje mu trebalo za realizaciju monodrame koja se već osamnaest godina igra na daskama.
Iako su mnogi živući gluci, ali i oni koji više nisu među nama interpretirali Ujevića, Kurbaša je napravio korak naprijed i jedini je u Hrvatskoj napravio izvedbu na ovaj način, kao monodramu.
-Ujević definitivno živi u glumačkoj branši i mnogi su ga interpretirali uzimajući gotove tekstove, jasno je objasnio Kurbaša, ali na ovaj način kako ga ja izvodim kroz kolaž njegovih djela koji sam pretočio o monodramu, usudio bih se reći da sam među prvima u Hrvatskoj, rekao je glumac.
Infobox (Anterfile):
POLA GODINE PRIPREMA
Kako bi ušao u bit Ujevićevih stihova, i općenito njegovog književnog stvaralaštva, glumac se s Ujevićevim opusom družio punih šest mjeseci nakon čega je posebno značenje dao eseju »Ispit savjesti«