ODBLOKIRAN PROJEKT Korisnici će zbrinjavanje otpada plaćati 70 posto više nego sada

Završila je trilogija gospodara prstenova, zbilja. Na rješavanje dviju žalbi na javni natječaj za projektiranje i izvođenje radova na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Biljane Donje izgubili  smo oko pola godine. Stoga sam sada sretan sam i zadovoljan. Cijela nabava je trajala više nego će trajati izgradnja CGO-a. Problem je zapravo u  javnoj nabavi, a s njime se susreću svi koji se bave ovim infrastrukturnim  projektima, kazao je direktor županijske tvrtke Eko d.o.o., Dino Perović,  govoreći o odluci Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave  koja je odbila žalbu Zajednice gospodarskih subjekata Control Process  Spolka Akcyjna i Control Process Epc1 Sp. z.o.o., obje iz Krakowa u Poljskoj, na odluku Eka o prihvaćanju ponude tvrtke Riko iz Ljubljane i njenih partnera kao najpovoljnije.   

Dvije žalbe Poljaka
Ukupna cijena ponude Rika je 460.616.204,69 kuna, a poljske tvrtke su  se žalile pa je DKOM više zbog administrativnih propusta usvojio njihovu žalbu, da bi potom   Eko ponovno prihvatio ponudu slovenske tvrtke, a  DKOM je novu žalbu odbio.
Perović je rekao kako  potpisivanje ugovora s Rikom očekuje tijekom  ožujka.
– Po potpisivanju ugovora počinje teći  rok od 12 mjeseci za izradu  glavnih projekata i ishođenje građevinskih dozvola, kojih ima desetak,  ali radovi mogu krenuti čim se neka od građevinskih dozvola ishoduje.  Teoretski, Riko već kroz nekoliko mjeseci može početi   s pripremnim radovima kao što je čišćenje terena. Sama izgradnja  bi mogla početi krajem ljeta i treba trajati 21 mjesec, ovisno o ishodovanju dozvola, kaže direktor Eka dodajući kako očekuje da bi u drugoj polovici 2021. godine  počeo probni rad Centra, a pola godine kasnije, tijekom 2022., krenuo bi  puni rad.
Da podsjetimo, ukupna vrijednost projekta u Biljanima Donjim, nakon završenog ocjenjivanja projektnog prijedloga, iznosila je   377.326.793,56 kuna, od čega je 266.588.926,19 kuna bespovratnih EU  sredstava. U odnosu na prihvaćenu ponudu Rika to je čak 83 milijuna  kuna manje, zbog čega je bilo potrebno osigurati taj dodatan novac.  

EU povećala iznos sufinanciranja
– Što se tiče preostalog iznosa za financiranje, u međuvremenu je Ministarstvo zaštite okoliša  intenzivno pregovaralo s EK  pa je dogovoreno  raskidanje postojećeg tzv. granta i potpisivanje novog s većim iznosom.  Iznos sufinanciranja iz EU fondova se time povećava za šest posto na 76  posto,  ostatak do 90 posto dodat će Fond za zaštitu okoliša, a preostalih  deset posto Županija te gradovi Zadar i Benkovac, istaknuo je Perović  koji je potvrdio kako postoji procjena o povećanju cijene odvoza otpada  što bi trebala odrediti Čistoća Zadar, koja će u svoj račun, uz postojeću   stavku prikupljanja otpada, uvesti i stavku njegove obrade u CGO-u.
Prema neslužbenim informacijama procjenjuje se kako će se cijena  zbrinjavanja otpada povećati za 60- 70 posto. Zadrani  primjerice za  pražnjenje srednjega spremnika  sada plaćaju 70 kuna, dok bi nova   cijena  mogla biti oko 120 kuna.
Iako se plan gospodarenja otpadom od pokretanja projekta zadarskog  CGO-a promijenio pa je Hrvatska prihvatila odredbe EK o drastičnom  povećanju odvajanja otpada na kućnom pragu,   Dino Perović naglašava  kako je Eku u interesu    povećanje količine odvajanja  otpada.

Potrebno povećati odvajanje otpada
– Ukoliko se ne postigne dovoljno odvajanja prema planu gospodarenja otpadom, Centar neće imati dovoljan kapacitet. Planirani kapacitet Biljana Donjih je 75 tisuća tona miješanog komunalnog otpada na  godišnjoj razini i 10 tisuća tona bio otpada, a u Zadarskoj županiji se u  2017. godini stvaralo 120 tisuća tona miješanog komunalnog otpada.  Htio bih istaknuti kako u Hrvatskoj ovaj sustav gradimo sustav od krova,  a ne od temelja, a hoćemo nadogradnju koju Europa ima, kaže direktor  Eka dodajući kako   je Grad Zadar  dužan izgraditi sortirnicu za otpad na  svojem području.
– Eko je izradio predstudiju izvedivosti za izgradnju sortirnice koja je  pokazala kako su troškovi izgradnje  poluautomatske sortirnice  30-ak milijuna kuna, ali to nije sve. Operativni troškovi rada takve sortirnice na  godišnji razini iznose 8,2 milijuna kuna. Pod uvjetom da se sirovina iz  sortirnice uspije prodati – trenutačno za to nema interesa –  sirovina bi se  prodala za  4,4 milijuna kuna, što znači kako bi se stvarali  godišnji gubici  od 3,7 milijuna kuna, zaključio je Dino Perović koji nije htio spekulirati  tko bi preuzeo plaćanje ovih gubitaka. Međutim, velika je vjerojatnost  kako će i to pasti na teret korisnika, građana, što bi onda dodatno povećalo mjesečnu cijenu zbrinjavanja otpada. Iako ne treba isključiti kako  leđa podmetne i država preko nekog svojeg tijela.