U HDZ-u sve skloniji do ljeta prekrojiti granice izbornih jedinica

Iako još uvijek nije donesena konačna odluka, vodstvo HDZ-a je sve sklonije rješenju da se problem izbornog zakonodavstva riješi tako da se promijene granice izbornih jedinica. Očekuje se da bi se ovaj posao mogao obaviti do kraja proljetnog zasjedanja Sabora, odnosno do 15. srpnja ove godine.

Naime, Ustavni je sud 7. veljače ove godine donio odluku da se do 1. listopada mora promijeniti izborno zakonodavstvo tako da se poštuje norma Ustava o jednakoj vrijednosti svakog pojedinog glasa.

U suprotnom postojeći Zakon o izbornim jedinicama bi prestao vrijediti pa bi došlo u pitanje i samo održavanje parlamentarnih izbora jer ne bi postojao važeći Zakon po kojem bi se oni održali.

Kako se može doznati iz krugova bliskih vrhu HDZ-a, najbliža varijanta za rješavanje ovog problema je prekrajanje granica četvrte (Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija) i pete (Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija) izborne jedinice.

To je ideja koja još uvijek nije službeno stajalište HDZ-a jer nikakva konačna odluka nije donesena, ni politička ni formalna. Ali u ovom trenutku ima najviše šanse za usvajanje.

U skladu s njom bi se četvrtoj jedinici pridodali neki dijelovi Koprivničko-križevačke županije, a petoj Sisačko-moslavačke. Naime, ove dvije slavonske jedinice imaju najmanje birača od svih deset iz kojih se bira po 14 zastupnika.

Tako je četvrta na parlamentarnim izborima 5. srpnja 2020. imala 317.760 birača, a peta 343.203. S druge pak strane recimo sedma izborna jedinica (zapadni dijelovi Zagreba, Karlovačka županija i dijelovi PGŽ-a) ih je imala čak 410.576.

To je značilo da je glas birača recimo u Delnicama ili Karlovcu bio manje vrijedan od onog u Virovitici ili Vinkovcima. Te su razlike puno veće od pet posto odstupanja koja je predvidio sada aktualni Zakon o izbornim jedinicana.

Ove su dvije slavonske jedinice izgubile veliki broj birača zbog povećanog iseljavanja iz tog dijela Hrvatske tijekom zadnja dva desetljeća. Ako bi se usvojio ovaj prijedlog, to bi značilo da se granice i ovih dviju jedinica ne bi više podudarale sa županijskim granicama.

To bi moglo izazvati dodatne prigovore jer dobar dio političke javnosti smatra da bi se županijske i granice izbornih jedinica trebale podudarati. Pritom se zaboravlja da su, barem na formalnoj razini, zastupnici u Saboru predstavnici svih građana, a ne svog grada, općine i županije.

Aktualno izborno zakonodavstvo predviđa deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika razmjernim D’Hondtovim sustavom. Svaki birač može na listi za koju je glasovao izabrati i jednog kandidata s liste i zaokružiti njegovo ime. Ako on dobije više od deset posto glasova koje je dobila lista, on u selekciji za ulazak u Sabor preskače one koje su bili ispred njega na listi.

Ustavni je sud otišao i korak dalje od zahtjeva da se mora osigurati jednakost glasa svakog birača. To je tijelo zatražilo i da bi se granice pojedinih izbornih jedinica trebale podudarati s teritorijalnim, odnosno županijskim, za što definitivno nije nadležan. Ustav, naime, nigdje ne spominje tu obvezu zakonodavca.