Od 600 ovaca do 3.500 stabala badema i ugovora s Krašom

Iva Bulić rođena je Zadranka, nekadašnja košarkašica ŽKK  Zadar i majka petero djece. Njezin suprug je hrvatski branitelj, diplomirani kriminalist i aktualni gradonačelnik grada Benkovca. Davne 1996.,  nakon života u Zagrebu vratili su se u suprugov rodni kraj – Korlat gdje su  se odlučili baviti stočarstvom.
Prvo matično stado obitelji Bulić brojalo je 120 ovaca, da bi iz godine u  godinu stado raslo, sve do 2010. godine kad je brojka došla na 600 ovaca.
Kako su 
– Težak je to i mukotrpan posao bio. Životinja treba 24-satnu brigu, a  naročito kada je vrijeme janjenja, šišanja i spremanja sjena za zimu. Razmišljali smo o proizvodnji mlijeka i sira, ali nismo imali dovoljno radne  snage. Djeca su bila mala i jednostavno nismo imali uvjeta ni novca za  platiti radnu snagu, a shvatili smo da od same proizvodnje mesa ne  možemo živjeti, priča nam Iva Bulić.
Niknula je ideja o bademima
Situacija u kojoj su se zatekli potaknula ih je da se izbore za nešto bolje, ponajprije za svoju djecu. Odlučili su zatražiti koncesiju od države i  podignuti trajne nasade badema (mendula).
– Godine 2011. posadili smo prve bademe. Bilo je to oko 400 stabala na  vlastitom zemljištu i uspjeli smo sklopiti ugovor s Krašom, prisjeća se Iva  početaka priče o bademima.
Dvije godine poslije, 2013., počeli su s pripremom i obradom krškog  zemljišta površine 12 ha za sadnju badema, a 2014. posadili su prvih 6 ha  badema i prijavili ekološku proizvodnju, da bi već iduće godine posadili i  sljedećih 6 ha.
– Sadni materijal proizveli smo sami, kao i većinu stajskog gnojiva iz  vlastite proizvodnje, a otkupljujemo i od susjeda. Imamo 3.500 stabala  posađenih na razmaku 6×6, a sorte su ferragnese, ferraduel i troito, govori Iva dodajući kako nasade održavaju frezanjem, obrezivanjem i prskanjem dozvoljenim ekološkim sredstvima, a u svemu tome Ivi i njenom  suprugu pomažu i djeca kada im dopuste studentske i školske obaveze,  dok sezonski po potrebi zapošljavaju radnike.
– Bademi nisu zahtjevni. Ovo podneblje je bogodano za proizvodnju.  Sorte su pokazale da nisu preosjetljive na bolesti i da im odgovaraju klimatski uvjeti, s tim da su poželjne mikrolokacije koje nisu osjetljive na  proljetne mrazove, objasnila je dodavši kako su vrlo traženi.
Vrlo tražen eko proizvod
– Bademi imaju veliku nutritivnu vrijednost i obiluju vitaminom E,  magnezijem, vlaknima, cinkom, selenom, snižavaju loš kolesterol… Jednom riječju – zdravi su, a u današnje vrijeme sve se više budi svijest o  zdravoj prehrani tako da su jako traženi, a pogotovo jer su ekološki, govori Iva dodajući kako što se tiče kupaca, osim navedenog ugovora s  Krašom za prvi nasad, od lani imaju i ugovor s Biovegom (poznatom hrvatskom tvrtkom za prodaju eko proizvoda). 
Uz to, prodaju na kućnom pragu, preko društvenih mreža i malih eko  trgovina diljem Hrvatske.
Jedini veći problem s kojim su se susreli u proizvodnji badema, kako  otkriva Iva, je osiguranje dostatnih količina vode. Stoga su odlučili napraviti bušotinu. Odvažnost i upornost im se isplatila jer su pronašli vodu te paralelno s tim na natječaj za mjeru 4.1.1 Program ruralnog razvoja  prijavili navodnjavanje koje im je i odobreno, i to uz sufinanciranje 5o  posto. Trenutno su u postupku rješavanja kredita. 
Također, uz primarnu djelatnost uzgoja badema, obitelj Bulić nije se u  potpunosti odrekla uzgojem stoke, a ima tu i još.
– Na gospodarstvu nam je još ostalo 50 ovaca i isto toliko koza koje  muzem i pravim kuhani sir i kiselo mlijeko. Imamo i koke, tuke, kuniće,  tovne piliće, te još 1.500 čokota vinograda, 100 stabala trešanja, 60 stabala maslina, nešto smokava, šljiva i jabuka. Sadimo sve sezonsko povrće  za obitelj, ističe s ponosom Iva pojašnajvajući kako nikad nisu razmišljali  da će se baviti bademima, bar ne u ono vrijeme kad smo kretali u stočarstvo. 
– Međutim, nitko ne zna što mu život donosi i sve ima svoj početak i  kraj. Iza ove naše priče stoje godine muke, truda, odricanja, suza, neprospavanih noći, još uvijek aktualnih kredita, ali ne damo se. Samo neka  bude zdravlja jer raditi volimo i želimo, i ako će ovo nekog potaknuti na  sadnju badema, bit će nam drago, ističe Iva Bulić.